DANI 1075 | 01.01.2020.

Đorđe Krajišnik

Piše: Đorđe Krajišnik

Science Fiction Republika Jugoslavija

čitaj ako slova znaš

Bio sam mladi pisac, Dinko Kreho, Sandorf, Zagreb, 2019.

Science Fiction Republika Jugoslavija

Limb tranzicije, vraćanje iznova i iznova na isto, nemogućnost da osmislimo bilo kakvu autentičnu viziju utopijske budućnosti, dovodi nas do tačke u kojoj je misao o Jugoslaviji i jugoslovenskom kulturnom prostoru danas zapravo jedino utočište za sve one koji ne pristaju na mračnjačku nacionalističku optiku

E sejistička knjiga Bio sam mladi pisac Dinka Krehe višestruko je zanimljivo čitalačko štivo. Sa jedne strane, radi se o generacijski iznimno bliskom autoru, čije perspektive i preokupacije jesu dileme kojima se i sam u polju književnosti i kulture već niz godina bavim, a činjenica da sam u kontinuitetu već deceniju upoznat sa Krehinim pisanjem doima se kao poznatost uz koju se odrastalo, pa je i tim slijedom bliska. Sa druge strane, ako se izuzme ta privatna i pomalo sentimentalna bliskost, Krehina knjiga donosi jedan osvježavajući pristup u književnoj i kulturološkoj analizi prostora postjugoslavije, sa jasnim stavom o kontinuitetu jedne kulture, ma kako njena mapa, isparcelisana na kompradorske državice, danas izgledala.
Kada to kažem, mislim prije svega da Kreho, pišući o književnosti i kulturi eufemistički danas nazvanog regiona, nastoji prevashodno mapirati to književno i kulturno polje kao još uvijek i uprkos svemu jedinstven prostor. Preciznije, autor insistira na mapiranju postjugoslovenskog književnog i kulturnog polja, pronalazeći ona specifična zakrivljenja koja nas, i nakon krvavih ratova devedesetih, upućuju na zaključak da je jugoslovenska kultura preživjela svoj državni okvir i opstala u međuprostoru kao važna tačka interakcije onih koji nisu pristali na ksenofobičnu monoetničku kulturnu praksu.
Pogledamo li nešto šire stanje stvari, nesigurnost i trusnost cjelokupne Evrope, biće razumljivo zašto je i danas još uvijek u emancipatorskom smislu neophodan zajednički južnoslovenski kulturni prostor. Ili, Krehinim riječima: “O tome postoji li jugoslavenska književnost i je li ikada uopće postojala, može se raspravljati; međutim, o tome da su jugoslavensko književno polje ili književni život ne samo postojali nego da i dalje tvrdoglavo opstaju, u trenucima kada dovršavam ovaj rukopis više ne dvojim.
PRIJAVA ŽELIM SE PRETPLATITI

Članak za pretplatnike

Da biste mogli čitati ostatak članka i dobiti mogućnost online čitanja arhive BH Dana od 800+ brojeva, potrebno je da se pretplatite.