DANI 1074 | 01.12.2019.

Razgovarala: Tamara Nikčević

Piše: Razgovarala: Tamara Nikčević

U malom Schengenu nema Dodika i RS-a

intervju

Aleksandar Popov

U malom Schengenu nema Dodika i RS-a

Direktor novosadskog Centra za regionalizam za Dane govori o ideji mini Schengena i objašnjava zašto se, upravo ovim povodom, Milorad Dodik prvi put javno suprotstavio predsjedniku Aleksandru Vučiću, da li su Evropskoj uniji zemlje zapadnog Balkana danas posljednja rupa na svirali i kakve sve posljedice takva politika može izazvati i u regionu i u Evropi

Ono što su predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijeri Sjeverne Makedonije Zoran Zaev i Albanije Edi Rama početkom novembra u Ohridu definisali kao inicijativu za 21. vijek, preostale zemlje zapadnog Balkana dočekale su sa stanovitom uzdržanošću. Čuvaj se Danajaca i kada darove nose mogao bi, u najkraćem, da glasi manje ili više direktno saopšten odgovor Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Kosova na prijedlog Srbije o malom Schengenu koji bi, uvjerava predsjednik Vučić, omogućio otvoreni protok ljudi i robe kroz cio region. Da li je zaista mali Schengen začetak četvrte Jugoslavije ili je, pak, riječ o pokušaju poboljšanja regionalne saradnje i ostvarenju zajedničkog cilja - članstva u Evropskoj uniji?
Direktor Centra za regionalizam Aleksandar Popov kaže da iako razumije uzdržanost pojedinih država zapadnog Balkana u odnosu na prijedlog predstavljen u Ohridu, ipak vjeruje da je u osnovi to dobra ideja za region. Uostalom, podsjeća Popov, Igmanska inicijativa je još 2002. godine predložila svojevrsni mini Schengen.
“Ekspertska grupa Igmanske inicijative predložila je tada formiranje zone slobodne trgovine između Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
PRIJAVA ŽELIM SE PRETPLATITI

Članak za pretplatnike

Da biste mogli čitati ostatak članka i dobiti mogućnost online čitanja arhive BH Dana od 800+ brojeva, potrebno je da se pretplatite.