DANI 1069 | 01.07.2019.

Đorđe Krajišnik

Piše: Đorđe Krajišnik

Neimari međukulturnih mostova

čitaj ako slova znaš

Mali centar sveta, Kšištof Čiževski, prevela s poljskog Jelena Jović, Biblioteka XX vek, Beograd, 2018.

Neimari međukulturnih mostova

Čiževski, govoreći o tome zašto je važno osloboditi tok dugog trajanja, novu vremensku dimenziju u kulturi, piše: “Kulturi je oduzeto vrijeme time što je nemilosrdno skraćeno. Od grčkog, a potom i latinskog cultivara, došli smo u shvatanju kulture do engleskog event”

Knjiga Mali centar sveta poljskog književnika, izdavača, umjetničkog fotografa, glumca i kulturnog animatora Kšištofa Čiževskog spada u red onih esejističkih ostvarenja koja svijet oplemenjuju danas tako nedostajućim idejama humanosti i solidarnosti. Nije ovdje pak riječ o djelu koje stvara veliku buku jureći za masovnom proizvodnjom novih ideja i kulturnih paradigmi, niti tekstovima koji nude neka jednokratna, help self rješenja, važnih dilema našeg vremena, već je posrijedi iznimno pažljivo komponirana knjiga koja u prostoru malog, kako sam naslov kaže, centra svijeta nastoji dokučiti neke, ipak, suštastvene ideje našeg opstanka kao civilizacije.
Polazeći od pitanja položaja ideje srednjoistočne Evrope, kao mjesta susreta različitih kultura, koja je ujedno kroz prošlost neprestano i mjesto sukoba, Čiževski nastoji suštinske odgovore na pitanja koja kroz svoj rad postavlja naći upravo u mikroprostoru, onom što je lokalno i što se odnosi na stvarnost nepatvorenog života ljudi u multikulturnim sredinama.

Aktivna kultura

Naime, ova knjiga nam ne donosi teorijsku analizu kulturnog antropologa udobno smještenog u svom kabinetu, koji pokušava dati odgovore na složene dileme susreta među različitim kulturama, njihovim netrpeljivostima i sukobima, već predstavniku aktivnog kulturnog djelanja, koji u neposrednom susretu sa izazovima kulture našeg vremena pokušava domisliti neke odgovore. U tom smislu, Čiževski shvata da je promjena moguća jedino ukoliko se kulturi pristupa u dugom kontinuitetu, time se ide direktno usuprot modi naše savremenosti, u kojoj se sve, pa i kultura, svelo na instant-robu koju treba na brzinu sažvakati i svariti da bi se što prije išlo dalje.
Moglo bi se stoga reći da je unekoliko osnovna ideja ove knjige usmjerena u pravcu pokazivanja važnosti lokalnih sredina, njih kao suštinskog generatora susreta među ljudima, čime se zapravo ide usuprot ideji globalizirajućeg svijeta, u kojem se usljed vavilonske buke gubi svaka posebnost. A da bi kultura kao takva opstala, ona mora nužno u sebe uključivati sve one lokalne specifičnosti, koje jesu suštinski sadržaj egzistencije čovjeka.
PRIJAVA ŽELIM SE PRETPLATITI

Članak za pretplatnike

Da biste mogli čitati ostatak članka i dobiti mogućnost online čitanja arhive BH Dana od 800+ brojeva, potrebno je da se pretplatite.