DANI 1064 | 01.02.2019.

Louis Menand

Piše: Louis Menand

Closing of the American Mind

posuđena analiza

Zašto Hegelova vizija ipak još uvijek nije konačno ispunjena (II)

Closing of the American Mind

Zadnjih pet, šest godina u svijetu toliko je turbulentno da nam se zanimljivijim učinilo da umjesto golog pobrajanja događaja koji se smjenjuju jedan za drugim, iz The New Yorkera prenesemo zanimljivu recenziju nove knjige čovjeka koji je sa svojim djelom Kraj istorije i posljednji čovjek, postao gotovo ikona neoliberalizma, a onda kad su se stvari tridesetak godina kasnije izvrnule, pokušava ponuditi odgovore zašto umjesto njegove liberalne idile imamo populizam, pobune, ISIS..., sažete u naslov novog djela - Identitet: Zahtjev za dostojanstvom i politika ozlojeđenosti. Analize se prihvatio urednik, kolumnista i pulicerovac iz njujorškog magazina, a Dani njegov tekst prenose u dva dijela

Za (Aleksandra) Koževa (Alexandre Kojève), ključni koncept Hegelove Fenomenologije bilo je priznanje. Ljudska bića žele priznanje od drugih ljudskih bića da bi postala samosvjesna - da bi poznavala sebe kao autonomne jedinke.
Kako je to Kožev govorio, ljudska bića žude, a predmet njihove žudnje je ili nešto za čime žude i drugi ljudi ili žudnja (zavist) drugih ljudi. “Ljudska istorija”, govorio je on, “je istorija željenih želja”. Ono što sve ovo čini komplikovanim je to što u borbi za priznanjem postoje pobjednici i gubitnici.
Termini koje je Hegel za to koristio se mogu prevesti kao lordovi i lakeji, ali i kao gospodari i robovi, koje je Kožev koristio. Gospodar dobija priznanje od roba, ali njegovo zadovoljstvo je isprazno, jer on ne prepoznaje roba kao ljudsko biće.
PRIJAVA ŽELIM SE PRETPLATITI

Članak za pretplatnike

Da biste mogli čitati ostatak članka i dobiti mogućnost online čitanja arhive BH Dana od 800+ brojeva, potrebno je da se pretplatite.