DANI 1062 | 01.12.2018.

Edin Salčinović

Piše: Edin Salčinović

Život u ritmu patnji, nagona i frustracija

kolima

Mračno zavještanje Varlama Šalamova

Život u ritmu patnji, nagona i frustracija

Logor je bio veliki ispit čovjekove moralne snage, običnog ljudskog morala i devedeset devet odsto ljudi taj ispit nije položilo. Oni koji su ga položili umirali su zajedno sa onima koji nisu i trudili se da budu bolji i jači od drugih jedino za same sebe

Naša svijest i naša mašta čuvaju nas od samoubistva, te ostajemo da visimo između života i smrti
Georges Minois

Biti ili ne biti? Pitanje je sad. Na jezivo jednostavan način Shakespeare je 1600. godine u Hamletu postavio suštinsko pitanje koje će skoro četiri vijeka kasnije poslužiti kao vodič Georgesu Minoisu u pisanju Historije samoubistva.
Zašto neki ljudi odabiru da ne budu? Svako, dakako, ima svoje razloge, a Minois smatra da je važno pokušati shvatiti te razloge zato što takav stav otkriva vitalne vrijednosti društva, uzimajući u obzir i pojedinca i grupu.
Vitalne vrijednosti društva, koje spominje Minois uzimajući u obzir i pojedinca i grupu, pokušat ćemo pronaći u Gulagu, tačnije na Kolimi, tamo gdje je Varlam Tihonovič Šalamov proveo 14 godina (u logoru ukupno 17), o čemu je napisao ukupno 104 priče, koje danas krstimo pojmom dokumentarna fikcija. Čitajući te priče, u oči upada da nijedna pojedinačna sudbina ne okončava samoubistvom, bar ne onakvim kakvo je kao suštinsko životno pitanje zamišljao Alber Camus.

Suštinsko pitanje

Postoji samo jedan istinski ozbiljan filozofski problem: samoubistvo, piše Camus u uvodnim stranicama Mita o Sizifu.
PRIJAVA ŽELIM SE PRETPLATITI

Članak za pretplatnike

Da biste mogli čitati ostatak članka i dobiti mogućnost online čitanja arhive BH Dana od 800+ brojeva, potrebno je da se pretplatite.