DANI 1059 | 31.08.2018.

Đorđe Krajišnik

Piše: Đorđe Krajišnik

Klerikalizacija antifašizma

huči sutjeska

Nelegalna crkva u Dolini heroja na Tjentištu

Klerikalizacija antifašizma

Ne treba znati mnogo činjenica iz povijesti da bi se utvrdilo da su na Sutjesci svoje kosti ostavili ljudi različitih nacija i vjera, te da bi pravoslavna crkva na Tjentištu značila jasno simboličko poništavanje njihove smrti i nedopustivu pravoslavizaciju heroja Sutjeske

Praksa revizionističkog poništavanja tekovina partizanske antifašističke borbe u Bosni i Hercegovini od početka devedesetih godina prošlog vijeka ovdje je posve “prirodna” stvar. Na različite se načine u proteklim decenijama ta civilizacijski činjenica jedinstva jugoslovenskih naroda u borbi protiv fašizma nastojala i još uvijek nastoji prekodirati i prilagoditi novim nacionalističkim i neofašističkim uzusima. Proces rastakanja antifašističkog naslijeđa, kao tačke koja na jedinstven način ujedinjuje sve narode nekadašnje Jugoslavije, bio je zapravo jedan od ključnih pravaca koje su nacionalisti izabrali kako bi, poništavanjem naslijeđa Jugoslavije, uspostavili vlastiti legitimitet. Sve što su nacionalističke vlasti dakle radile bilo je nastojanje da se antifašizam potpuno poništi.

Zajednička borba

Taj se proces odvijao i odvija u dva pravca. Jedan je onaj rušilački, koji je odmah oborio sve biste narodnih heroja i spomenike prepustio propadanju, a drugi se odnosi na ideološko preoblikovanje antifašističke borbe i njenih spomenika, te njihovo svođenje na monoetničku perspektivu. Tako se redovno, ovisno o entitetu u kojem se nalaze spomenici koji komemorijaju partizansku borbu, na važne godišnjice vezane uz Drugi svjetski rat ističe ekskluzivna zasluga jednog naroda ili se povlače linije kontinuiteta partizanske borbe sa onim što se događalo u ratu devedesetih.
PRIJAVA ŽELIM SE PRETPLATITI

Članak za pretplatnike

Da biste mogli čitati ostatak članka i dobiti mogućnost online čitanja arhive BH Dana od 800+ brojeva, potrebno je da se pretplatite.