DANI 1054 | 30.03.2018.

Piše:

Kako konzumiramo istoriju?

okruženje

Svi je imamo, svi je dijelimo, ali nekako je različito doživljavamo

Kako konzumiramo istoriju?

Uz dosta karikiranja moglo bi se reći da suvoparna nastava nacionalne istorije ima strukturu vestern-filmova: uvijek dobri pobjeđuju loše. Dobri, pa to smo uvijek, naravno, mi. Svuda u svijetu, a pogotovo u našem okruženju, oficijelna istorija naginje jednostranosti. Kako, dakle, predavati, kako učiti, šta raditi i na koji način upotrebljavati istoriju u ovoj emisiji Okruženja, razgovarali su Nertil Pupuleku, Darko Stojanov, Dea Marić i Rodoljub Jovanović

Kad se u Zagrebu mijenjalo ime, odnosno skidala ploča sa imenom maršala Tita, kad je ukinut Trg maršala Tita i to, kako kaže, “ne toliko voljom naroda koliko nekih sitnih trgovaca velikim parama”, uvodničar ove emisije Okruženja Renato Baretić najbolji komentar čuo je od, kaže, “jednog od najrazumnijih hrvatskih povjesničara Hrvoja Klasića”.
A rekao je: “Dobro, Tito je, znači, negativac. Što ćemo s Tuđmanom? Tuđman je 10 godina bio predsjednik samostalne Hrvatske, drugim riječima, pozitivac. Međutim, 25 godina dakle, dva i po puta duže, on je vrlo revnosno služio tom negativcu kojem sad skidamo trg. Dva i po puta duže je napredovao u tom negativčevom sistemu. E sad, kako gledati Tuđmana? Kao pozitivca ili kao negativca? Kako gledati Tita? Možda ipak kao pozitivca jer je on 25 godina spremao Tuđmana da postane prvi predsjednik samostalne Hrvatske. Kako će profesori suvremene povijesti predavati, iz koje pozicije, tu tematiku svojim učenicima, odnosno studentima, budućim profesorima?”.
PRIJAVA ŽELIM SE PRETPLATITI

Članak za pretplatnike

Da biste mogli čitati ostatak članka i dobiti mogućnost online čitanja arhive BH Dana od 800+ brojeva, potrebno je da se pretplatite.