Home  Novi broj Arhiva

DANI home page

Arhiva DANI 96

 

F O K U S

CIJA JE VOJSKA RS?

NIZOZEMSKA: PARLAMENTARNA ISTRAGA I O SREBRENICI

KAKAV RIJASET, TAKAV I ODGOVOR

JOS O HAMDIBEGU

KAKO SE GRADIO TESANJ

"ZAKUCANI" SAHISTI

NAGRADE FONDACIJE "KARIM ZAIMOVIC"

STA GRMI NAD KOSOVOM?

Osmi mart

F O K U S

CIJA JE VOJSKA RS?

Posto je Carlos Westendorp odlucio da oduzimanje vojske iz nadleznosti Nikole Poplasena bude prvi korak kojim ce tesati njegove ustavne nadleznosti, predsjednik Republike Srpske sazvao je tijelo po imenu Vrhovni savjet odbrane RS i odbio da provede nalog Visokog predstavnika. Cudno je, medjutim, bilo sto u sedmoclanom savjetu odbrane, koji je podrzao Poplasena, sjede uglavnom njegovi politicki protivnici. Osim njega, koji vjerovatno nije glasao protiv svog prijedloga, na Poplasenovoj politickoj strani samo je potpredsjednik RS-a Mirko Sarovic. A onda slijedi lista protivnika: Zivko Radisic, clan Predsjednistva BiH, tijela kojem je Westendorp dodijelio nadleznosti nad entitetskim armijama, zatim predsjednik Skupstine Petar Dokic, premijer Milorad Dodik, ministar policije Sredoje Novic, ministar odbrane general-pukovnik Manojlo Milovanovic i nacelnik Generalstaba Vojske RS general-pukovnik Momir Talic. Sedmorka je odlucila da Poplasen ostane vrhovni komandant sve dok drugacije ne odluci Vrhovni sud!?

Kako je ovo cudno glasanje ujedinilo Srbe, koji razlicito misle i o gravitaciji, pokazalo se odmah poslije sjednice, kada nijedan medij pod Dodikovom kontrolom nije objavio saopcenje Vrhovnog savjeta.

Objasnjenje drugo: na pitanje kako je moguce da je jedna ovakva grupa o bilo cemu mogla imati zajednicki stav, jedan od ucesnika savjeta, na kome svi nisu ni bili prisutni, rekao je: "Kontrola nad Vojskom RS isto je kao kontrola nad vazduhom. Znas da postoji, ali niti mozes da ga vidis niti da ga uhvatis."

Objasnjenje trece: kada je u utorak na pauzi zasjedanja Skupstine RS u Banjoj Luci sef poslanicke grupe CD koalicije Safet Bico na hodniku uzviknuo: "Jebes i njega (Dodika) i OHR", nije to ucinio zbog stava Vrhovne komande, vec zbog zakona o stanovima, kojeg je Dodik pokusao da povuce. Prosto: od Vojske RS se vise ne zivi.

F O K U S

NIZOZEMSKA: PARLAMENTARNA
ISTRAGA I O SREBRENICI

Nizozemski ministar odbrane je za vrijeme posjeta trupama iz svoje zemlje u Bosni, Makedoniji i na Kipru izrazio podrsku svome prvom portparolu i pomocniku u Haagu, pukovniku Cremersu. U pismu novinama (NRC, Handelblad), Cremers je zatrazio da se o dogadjajima u Srebrenici u ljeto 1995. i ulozi Dutchbata u njima povede parlamentarna istraga, koju on smatra "jedinim nacinom koji ce dovesti do otkrivanja istine". Zbog takvih zahtjeva, koji ne odgovaraju pojedinim mocnim krugovima u politickom i vojnom vrhu, Cremers vise nece raditi dosadasnji posao, ali mu nije bilo tesko naci novo radno mjesto, pa ce od ljeta raditi u uglednom Clingendael Institutu za medjunarodne odnose.

Trenutno se u Nizozemskoj vodi cetvrta parlamentarna istraga od Drugog svjetskog rata do danas. Ona je posvecena okolnostima pada aviona izraelske kompanije "El Al" 1992. kod Amsterdama. Tek u ovoj istrazi su otkriveni neki detalji koje sva prijasnja ispitivanja nisu razotkrila, pa su se pojavile i snazne indicije o propustima visokih policijskih funkcionera i komandanta amsterdamske vatrogasne brigade, kao i njihovim naporima da sve prikriju.

Premijer Wim Kok je stao na stranu trojice kontrolora leta amsterdamskog aerodroma za koje se otkrilo da su znali za opasan teret srusenog aviona (koji je prevozio tri od cetiri sastojka potrebna za proizvodnju smrtonosnog nervnog gasa sarina, kakvog su u tokijskom metrou koristili teroristi japanske sekte Aum), a ipak s time nisu upoznali spasilacke ekipe na mjestu nesrece. Tradicionalno srdacni, izraelsko-holandski odnosi su pretrpili zbog ove afere tako velike stete da su vlasti u Jerusalemu odlucile nakon visegodisnjeg odbijanja ipak dostaviti dokumentaciju o teretu srusenog aviona nizozemskom parlamentu.

Grupa manje utjecajnih holandskih parlamentaraca samostalno istrazuje dogadjaje u Srebrenici. Istim se poslom bavi i RIOD (Rijksinstitut voor Oorlogsdocumentatie - Drzavni institut za ratnu dokumentaciju). Oni, medjutim, za razliku od sluzbene parlamentarne istrage, nemaju pravo nametnuti drzavnim sluzbenicima (civilnim i vojnim) da odgovore na njihova pitanja pod zakletvom.

Svjedocenje u parlamentarnoj istrazi se ne moze koristiti u krivicnim procesima pred sudovima - ono je u holandskoj demokraciji konacni stupanj pravnih mjera, te se koristi samo u krajnjim slucajevima da bi se utvrdile posebno vazne istine.

F O K U S

KAKAV RIJASET, TAKAV I ODGOVOR

Posljednji broj glasila Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Preporod reagirao je povodom jedne od proslih naslovnih stranica naseg magazina. Na njoj se nalazio lik reisul-uleme Mustafe ef. Cerica i pitanje: "Sta hoce ovaj covjek?" Na cijeloj posljednjoj stranici svog glasila trust mozgova iz Rijaseta, predvodjen reisom, odgovara nam demonstrirajuci svoj vrhunski intelektualni potencijal i vlastitu utemeljenost u islamskoj kulturi i tradiciji. Dakle, odgovor Rijaseta na nase pitanje glasi: "HOCE OD HAJVANA IZ OVAKVIH DANA DA NAPRAVI INSANA... AL' STO NAROD KAZE, NE PRAVI SE PITA OD G....A!"

Naravno da ovaj odgovor najvise vjerske institucije bosanskih muslimana najbolje ilustrira ko su ljudi koji se danas nalaze na njenom celu. Predmet naseg temata o Islamskoj zajednici i njenom lideru upravo i jeste bio da ukaze na njihov vjerski, moralni, intelektualni profil. Citirani odgovor Rijaseta daleko bolje ilustrira i Rijaset i samog reisa nego sto je to poslo za rukom Danima. No, pogresno bi bilo zakljuciti da Dani sada likuju zbog demonstriranog primitivizma i akademske bijede oficijelnog vodjstva muslimanske uleme. Ne, nas zanima zasto sute intelektualci iz same Islamske zajednice: dr. Hilmo Neimarlija, dr. Enes Karic, Mehmedalija Hadzic... Zasto suti, na koncu, Alija Izetbegovic? U koji se islam izmedju Istoka i Zapada uklapaju ovakve vjerske vodje muslimana?

Kako danas gorko boli podsjecanje na gospodstvene likove Huseina ef. Doze, reisa Spahe, reisa Causevica, Ahmeda ef. Smajlovica... Nazalost, na njihovom mjestu se danas nalazi covjek koji je, u stilu africkih pukovnika, iskoristio vrijeme najtezih stradanja muslimana da bi, uz pomoc SDA, izvrsio puc unutar Islamske zajednice. Mogu Dani i sutra biti uguseni, ali za historiju ostaje zapisano da je na celu Islamske zajednice bio reisul-ulema koji je u vrijeme odbrane Bosne, dok je vlastitu obitelj dobro zbrinuo smjestivsi je u Maleziju, cestitao sehide ojadjenim bosanskim majkama. Naravno, sve u ime islama, iako mu Allah dz.s. strogo naredjuje: "Ne govorite ono sto djelom ne cinite!"

Dok mu vilu u centru Sarajeva cuva policija (od koga?), na zgrazavanje islamskog svijeta reis Ceric pokusava voditi "visoku svjetsku politiku". Aman, ima li ikoga da mu kaze da ne bruka samo sebe kada na dogadjajima poput nedavne sahrane jordanskog kralja Huseina, kao clan jedine jednonacionalne delegacije jedne multietnicke drzave, pokusava svoju vizitkartu utrapiti najpoznatijim svjetskim drzavnicima?

Sto se tice Dana, ni trunke ne zamjeramo na "odgovoru" iz Preporoda ni reisu, ni Rijasetu. Samo nam je zao sto su takvi ljudi dosli u priliku da kaljaju obraz tako casnih institucija.

F O K U S

JOS O HAMDIBEGU

"Maksuz sam dosla iz Sarajeva u Tuzlu na predstavu 'Hamdibeg' dr. Harisa Silajdzica. Nisam bila na premijeri, ali sam bila na prvoj reprizi. Bila sam profesionalno sprijecena da prisustvujem premijeri. Dosla sam zato sto me interesiralo ili interesirala druga strana dr. Silajdzica jer ga ja kroz posao koji radim znam kao izuzetnog politicara. Iznenadila me kolicina emotivnosti u toj predstavi gdje sam i ja sama emotivac, ali to ne pokazujem. Predstava mi se dopala i mislim da je sasvim drugo procitati knjigu i pogledati predstavu. Ali sve u svemu, zaista sam sretna sto sam mogla i na taj nacin doprijeti do jednog dijela licnosti velikog covjeka kao sto je dr. Haris Silajdzic."

Ovo su recenice novinarke Televizije Bosne i Hercegovine Sanele Prasovic, napisane 12. februara 1999. godine u Knjizi utisaka Narodnog pozorista iz Tuzle. Nakon sto su Dani u proslom broju raskrinkali farsu oko gostovanja ansambla Narodnog pozorista iz Tuzle sa predstavom Hamdibeg, nastaloj na osnovu price Harisa Silajdzica, u reziji Gradimira Gojera, pokrenut je citav mehanizam napada na Dane. Prednjacio je, naravno, Ljiljan, cija je novinarka mrtva pala, ne da dodje do liste putnika u Ameriku ili otkrije ko je platio "prodor bosanske kulture u Ameriku", vec da otkrije identitet naseg njujorskog suradnika. Kao argument u potvrdi visokih umjetnickih dometa ove opskurne predstave, Narodno pozoriste iz Tuzle zatrpava faxovima sarajevske redakcije nudeci respektabilne umjetnicke sudove o predstavi, poput citiranog Sanele Prasovic. Ako im namjera nije bila da se zajebavaju sa evidentnim problemima Prasovicke u sklapanju smislenih recenica (..."Iznenadila me kolicina emotivnosti u toj predstavi gdje sam i ja sama emotivac, ali to ne pokazujem..."), onda Tuzlaci imaju dosta razloga da se zabrinu nad kriterijima vaznih aktera tamosnje kulturne scene.

F O K U S

KAKO SE GRADIO TESANJ

Praksa samovolje lokalnih tesanjskih mocnika ponovo je aktuelizirana. Ovaj put pismom federalnom premijeru Edhemu Bicakcicu. U njemu su Tesanjci braca Muhamed i Dervis Donlagic od premijera zatrazili da ih zastiti od samovolje nacelnika opcine Tesanj Fuada Sisica, koji, kako su naveli, sprecava provodjenje pravomocnih i izvrsnih rjesenja donijetih u upravnom postupku protiv bespravne gradnje njihovog susjeda Sabita Corica. Po okoncanju visegodisnjeg sudskog spora braca Donlagic su od opcinskih organa dobila rjesenje o rusenju Coricevog bespravno izgradjenog objekta u centru tesanjskog naselja Jelah.

Rjesenje je bilo pravosnazno jos treceg novembra 1997. godine ali ni do danasnjeg dana nije izvrseno. Braca Donlagic sakupila su dosad oko tri kilograma sudskih, izvrsnih i inspektorskih rjesenja, te nekoliko upozorenja koje je nacelniku Sisicu uputilo Ministarstvo za urbanizam Zenicko-dobojskog Kantona u kojima mu ukazuju da se svojim ponasanjem oglusuje o rjesenja institucija sistema. "Nacelnik opcine onemogucava da se rusenje izvrsi. Valjda je za to primio novac, ili je stvar do toga sto su ti Corici rodjaci Semse Mehmedovica, koji i danas utice na sve u Tesnju. Drugacije ne mogu da objasnim to sto nacelnik Sisic demonstrira kako zakoni ove drzave za njega ne vaze", kaze ogorceni Muhamed Donlagic, koji je, otkad ceka rusenje, pisao i ombudsmenima Federacije i OHR-u i Federalnoj inspekciji i, evo, sada direktno premijeru Bicakcicu.

U medjuvremenu je nacelnik Sisic pokrenuo inicijativu da opcinsko Vijece izmijeni Regulacioni plan centra Jelaha i u njega ucrta bespravno izgradjeni objekat. Ministarstvo za urbanizam ZE-DO Kantona upozorilo ga je da se "ovakvim pokusajem legalizacije jednog bespravnog objekta devet puta deset metara krse odredbe Zakona o prostornom uredjenju". Ovo Ministarstvo zakonski neutemeljenom smatra i odluku o stopiranju rusenja spornog objekta za cije rusenje postoji i izvrsno rjesenje i za ciju legalizaciju ne postoje nikakvi uslovi. Ukoliko ne pomogne pismo Bicakcicu, Donlagicima je jos jedino ostalo da cekaju i uzdaju se u akciju inspekcije SDA, koja je, barem zvanicno, pokrenula provjeru rada izvrsnih opcinskih vlasti. "Ako to ne bude samo formalna inspekcija, a kontrolori slijepi ili korumpirani, brzo ce se", kazu Tesanjci, "uvjeriti da stvari ovdje debelo nisu kako treba kad svaki dnevni red Opcinskog vijeca obiluje legalizacijama zemljista, dodjelama poslovnih prostora ili zemlje bez licitacija, a sve uz sporazumne pogodbe lokalnih mocnika."

F O K U S

"ZAKUCANI" SAHISTI

Na nedavno odrzanoj manifestaciji Izbor sportiste godine BiH za 1998. godinu, a u organizaciji Sportskog saveza BiH, u konkurenciji najuspjesnijih muskih ekipa, Kosarkaska reprezentacija BiH je osvojila prvo mjesto, ali... Rukovodstvo Sahovskog kluba "Bosna" i Sahovski savez BiH je, dva dana kasnije, izdalo saopcenje u kojem isticu neslaganje s ovakvim izborom!?

Kako kazu, nastupom u finalnom dijelu takmicenja Kupa evropskih sampiona i osvajanjem cetvrtog mjesta, Sahovski klub "Bosna" je, prema utvrdjenim kriterijima, trebao biti proglasen najuspjesnijom ekipom godine. "Ocjenjivacki ziri je dobio Pravila, gdje su tacno izbodovani i rangirani vrsta takmicenja i postignuti plasman na njima. Sve do trenutka kada je na red dosao izbor za najbolju musku ekipu, clanovi zirija su se ponasali prema ovim pravilima. Tada sam shvatila da se po svaku cijenu forsirala narodna radost, a ne bodovni kriteriji, po kojima se bodovi daju samo za okoncan ciklus takmicenja. Sve to mi se ucinilo neozbiljnim i neprofesionalnim i zbog toga sam napustila rad ovog zirija", kaze Alihdada Jakupovic iz Sahovskog saveza BiH i clanica Ocjenjivackog zirija za Izbor sportiste godine za 1998.

Za utjehu, ziri je SK "Bosna" dodijelio specijalnu nagradu, ali uvrijedjeno rukovodstvo kluba ni ne pomislja da nagradu preuzme. Cak ozbiljno govore i o mogucnosti da istupe iz Sportskog saveza BiH i budu clanovi samo Olimpijskog komiteta BiH.

Iako u "Bosni", kao ni u Savezu, ne osporavaju uspjeh kosarkaskih reprezentativaca, smatraju da su ovom odlukom nepravedno osteceni. Tvrde, takodjer, da su oni koji su pravili kriterije za izbor sportiste godine jedini krivi za ovakav cirkus. Ali, da ne bude sve crno, valja reci da su na sahiste obratili paznju i s vrha. Pozvani su po prvi puta u Predsjednistvo Bosne i Hercegovine. Ugostio ih je predsjednik. Zivko Radisic, naravno.

 

F O K U S

NAGRADE FODNACIJE "KARIM ZAIMOVIC"

Almir Basovic, apsolvent sarajevskog Filozofskog fakulteta, Odsjek opce knjizevnosti i bibliotekarstva, i Emir Suljagic, novinar magazina Dani, ovogodisnji su laureati Fondacije "Karim Zaimovic", osnovane u spomen na rahmetli Karima Zaimovica, jednog od najboljih bosanskih mladih novinara, strip eksperta i ratnog urednika naseg magazina.

Basovicu je jednogodisnja stipendija dodijeljena na osnovu visokih ocjena u toku studija, ali i niza nastavnih i vannastavnih aktivnosti. Nagrada za najboljeg mladog novinara do 25 godina starosti, koju Fondacija dodjeljuje svake druge godine, pripala je nasem novinaru Emiru Suljagicu, prvenstveno zbog serije tekstova o stambenoj problematici, izbjeglicama i, posebno, vanjskopolitickim zbivanjima i njihovim refleksijama.

Diplome i novcane nagrade su Basovicu i Suljagicu urucene u petak 12. februara u prostorijama sarajevskog Soros Media Centra, a dodjeli priznanja prisustvovali su i clanovi najuze porodice rahmetli Karima.

 

F O K U S

STA GRMI NAD KOSOVOM?

Neobicna grmljavina usred posljednje zimske oluje uzburkala je duhove u Srbiji. Posljednji put je takvo nevrijeme bilo na dan Svetog Save 1995, nakon cega je pala Republika Srpska Krajina. Posto je slucaj htio da ovaj put to bude na praznike Prepodobnog Jefrema Sirina i Prenos mostiju svetog Ignjatija Bogonosca, mnogi su nevrijeme povezali sa aktuelnim pregovorima o Kosovu koji se vode u Francuskoj. Vodeci srbijanski "vidovnjaci" su se nasli na mukama da zabrinutom puku protumace "cudne" pojave.

Tako izvjesna Baba Vuka iz Grlista kod Zajecara kaze da "ne grmi na lepotu". Ona dalje nastavlja: "To grmi na ratove! To nema da te laze nikoj! Nema molba, nema sudjenje americko, nema nista." Karpatska Marina, koja izgleda kao Milena Dravic u ulozi Nosferatua, tvrdi da je to "znak cara Lazara". Zlo koje se nadvilo nad Srbijom, u njenoj viziji, jeste "jedna djavolja kraljica, glava joj je u Americi, telo i srce u Evropi, u Rimu, a noga na Kosovu. A druga stopa krenula na nas, da nas zgazi." Njihov kolega Nenad Gavrilovic, travar i kinolog amater (tvorac SOP-a: srpski odbrambeni pas), istice da su nepogode "opomena Boga Srbima da se klone novca, idola, sekti". Atmosfersko praznjenje elektriciteta je, po njegovim rijecima, nagovjestaj "jos vecih nevolja u buducnosti". Optimizam jedino ulijeva Kleopatra, koja kaze: "Mirovni pregovori dobro ce se okoncati, ublazit ce negativni uticaj predskazanja." Ali, za svaki slucaj, i ona daje svoj doprinos ambijentu paranoje: "To predskazanje nije dobro u odnosu na Kosovo i celu Jugoslaviju. Strane trupe doci ce na Kosovo u najskorije vreme."

 

RIJEC U FOKUSU

Osmi mart

Pise: Mile Stojic

 

Jedna od rijetkih stvari okolo kojih su se jednodusno slozili novi vlastodrsci jest ukidanje proslave Osmoga marta. Mozda i stoga sto je Osmi mart bio jedan od rijetkih praznika za koji se nista ne kolje.

Komunisti su ga prozvali danom zena i, uglavnom, slavili kao majcin dan (koji se u katolickoj tradiciji slavi 15. svibnja). Na proslavama lumpovali bi uglavnom muskarci, a zene su kuhale, pekle, dinstale, servirale, prale. Djeca su u skolama recitirala pjesme o majci, koja grije topli dom i uzgaja buljuk pionira, dok otac u znoju lica svoga bije teske bitke revolucije.

Obiljezavanje Osmoga marta, pak, pocelo je u Njemackoj 1910. i zamisljeno je kao datum koji slavi emancipaciju zene, njenu socijalnu ravnopravnost. Utemeljiteljica ovoga praznika, njemacka knjizevnica i socijalna radnica Clara Zetkin (1857.-1933.), uredjivala je zenski casopis koji se zvao Jednakost (Gleichheit).

Ali, mi smo raskrstili s komunizmom, s Clarom, ergo i s Osmim martom. Danas se karakter nasega rasizma mjeri visokim stupnjem nasilja u porodici, prije svega nasilja prema zeni, pise Semezdin Mehmedinovic. Drzava koja zenu smatra tek inkubatorskim odjelom svog ministarstva obrane - nije zasluzila nista drugo nego prezir.

Zaista, sto je zena danas u postkomunistickome drustvu? Zvjerstva koja su u ratu nad njom pocinjena u nasim krajevima nagone krv na oci. Zena je odmor ratniku, pisao je Nietzche, sto je u nacionalsocijalizmu imalo ovakvu interpretaciju: "Zena je nesto za jednu noc, a ako se pokaze dobra - za jos jednu."

U nacionalno-religijskim primitivnim zajednicama, kakve su nase drzave, zena pak ima tocno preciziranu drustvenu zadacu. Hrvatska malogradjanska ideologija, pise ugledni zagrebacki sociolog, zeni je unaprijed odredila sasvim odredjenu sudbinu: da slini po raspelu, da radja Hrvate i da bude kus. A zna se sto je ceka ako se tome suprotstavi: "Nisu malo sminke potrosile zagrebacke dame na prekrivanje masnih sljiva pod ocima."

U nas, u Bosni, te sljive cesto i ne treba prekrivati sminkom, jer se lice zene pokusava uviti u crninu, poput lica monahinje, tako da (te sljive) postaju nevidljive. Medjutim, situacija jos nije alarmantna, jer "sto se tice mahrame na glavi muslimanke, ja to podrzavam", izjavljuje za Dane ugledni knjizevnik blizak vladajucim krugovima i dodaje: "Ali sto se tice pece na licu i crnine, ne mislim da je to islamski stav i to ne treba i nece biti praksa kod bosanskih muslimana." Mahrama je, dakle, stav - a peca na licu nije.

Covjek je zena, veli Jacques Lacan, jer samo je zena sposobna za radikalan eticki cin inzistiranja. On navodi primjer Antigone, koja se suprotstavlja vladalackoj volji Kreonta i iskoracuje iz zakona zajednice kojoj pripada. Ona tako smrt pobjedjuje afirmacijom zivota.

Mi bismo u prilog Lacanovoj teoriji mogli navesti stotine tisuca njih, nasih supruga i sugradjanki, majki i kceri, koje su nas pokusavale spasiti (i spasile) od nasih atavizama, i nasih mrznji, koje su u svojim srcima topile led naseg jada i cinile vrlinu od nase bijede, ali cemu to navoditi?

Clara Zetkin trazila je samo jednakost (Gleichheit) i Osmi mart danas bi mogao biti sjecanje na tu plemenitu, a neostvarenu utopiju. Kupimo, stoga, jednu crvenu ruzu i poklonimo je svojoj najblizoj ovog osmoga marta.

Poljubimo njeno lijepo izmuceno lice.

Objavljeno u broju 96 DANA, 1. MART / OZUJAK 1999.

 

Home - Novi broj - Arhiva - Uz ovaj broj - Intervju DANABosanski barometar

Povratak na vrh strane
  Na vrh

Copyright Nezavisni magazin DANI, 1998.