Sadržaj    Arhiva    Pretplata    Biblioteka DANI    Marketing    Galerija    Impresum 
DANI
br. 200

06.
April
2001.


Arhiva Dani
200



Sanjin Bećiragić

 


"Kome ga misle praviti?"

Kazani: posljednja priča?
Potraga za spomenikom
Kada je već sasvim postalo jasno kako istina o Kazanima i broju ubijenih srpskih civila na obroncima Sarajeva nije ni izbliza jednaka broju koju je očekivao i najavljivao istražni tim Republike Srpske, ovih dana na sceni je specijalni rat. Ideja kojom bi se dodatno manipuliralo žrtvama rata kroz izgradnju spomen-obilježja na Kazanima potekla je još prije godinu dana od čelnika Udruženja Srba-povratnika Lukavica, ali je, očito, niko nije ozbiljno shvatao. Priča je, međutim, dobila sasvim novi zaplet sa tvrdnjom kako je na djelu najbezočnija trgovina: kamen temeljac za Ferhadiju za kamen temeljac spomen-obilježja na Kazanima. Najčudnije je što o kontroverznom spomeniku ne žele govoriti ni oni koji moraju znati šta je silna mašinerija iz RS-a prokopavala na Kazanima posljednjih devet mjeseci...

"E, sine, pogrešno si okrenuo. Kazani su ti, bolan, tamo. Eno, vidiš. Ona litica i malo ispod. A najbolje ti je, ufati se onog puta što su ga Srbi pravili pa ćeš ravno izać' kud treba", reče starac i osta sjediti na kamenu gdje ga je, izgubljena na putu prema Kazanima, srela reporterska ekipa Dana. Ranijih godina, na pomen posjete Kazanima, sarajevsko naselje Bistrik, a i cijeli grad, bilo bi u grču. Vladala je neka čudna, tajnovita zebnja, ali i strah. Bošnjaci nisu željeli o tome pričati jer nisu vjerovali da je to moguće. Srbi, posebno sarajevski, o Kazanima redovno govore kao o primjeru bošnjačkog zločina u ratu. Zato bi Bošnjaci voljeli da se o tome ne govori, a pogotovo da se nije uopće desilo. Posebno napeto znalo je biti u vrijeme kada su Kazane obilazili domaći i svjetski mediji. Zadnja priča o Kazanima pisana je sudskim perom 6. juna 2000. godine, kada je Vrhovni sud FBiH, na zahtjev tužioca, posljednjem osumnjičenom iz grupe, Suadu Osmanoviću, zbog krivičnog djela ubistva na svirep način, preinačio prvostepenu presudu i osudio ga na 10 godina zatvora. I najvjerovatnije da bi to bila i posljednja priča da se ovih dana u Banjoj Luci ne govori o tome da će se na Kazanima graditi spomen-obilježje žrtvama. I nimalo slučajno, pominjanje spomenika dešava se u isto vrijeme kada su banjalučke vlasti Medžlisu Islamske zajednice u tom gradu odobrile urbanističku dozvolu za izgradnju džamije Ferhadija i pratećih objekata.

Zašto je prokrčen put Kazane zadnji put posjećuje Komisija za traženje nestalih RS. Nekoliko dana trajala su iskopavanja žrtava i pretres terena. Izvučene žrtve još uvijek nisu identifikovane. Ostaci potrgane i izblijedjele crvene trake još jedino upućuju na zaključak da se na prostoru Kazana istraživalo. Put do samog ruba špilje prokrčili su Srbi, ali tek nakon što su pripadnici SFOR-a pregledali teren. Put je prokrčen iz pravca Pala iako se Kazani nalaze nadomak Sarajeva. U povratku nam starac objašnjava kako se ta cesta krčila u vrijeme kada su na terenu prvi put radili istražni timovi Komisije za nestale RS (iako naš izvor tvrdi da se cesta koja vodi do samog ruba špilje na Kazanima ustvari radila prije dva mjeseca).

"Znaš, sine, bili su tamo prošle hefte neki ljudi. Dolazili i nešto k'o gledali. Nisu oni k'o vi slikali. Oni su samo razgledali." Ljude, kaže, ranije nije viđao. Nisu se ni dugo zadržali. Skoro kraće nego mi, napomenu starac. I bi raspoložen za priču sve do trenutka kada se spomenu izgradnja spomen-obilježja. Lice mu se zgrči i bilo je to više mumljanje nego jasan odgovor. "Čuo sam svašta, sine. Priča se kako će se nešto i graditi tu, ali ja ti ne znam ništa o tome. Svašta narod priča. Ko će kome vjerovati?", reče i ode odmahujući glavom kao da sam sebi govori: "koji me đavo zaustavi da s njim razgovaram". A starac nije daleko od istine.

Naime, Udruženje Srba "Ostanak" pokrenulo je prije devet mjeseci inicijativu da se na prostoru Kazana izgradi spomen-obilježje. "Ma, ne, nikada tako nešto nisam čuo. Oni su prošle godine krenuli na prokopavanje puta", kaže Amor Mašović, predsjednik Državne komisije za traženje nestalih i pojašnjava kako je zvanična namjera Komisije za traženje nestalih RS bila da pretrese Kazane uvjerena kako će naći na hiljade žrtava. "Međutim, nedavno je došlo do obrušavanja terena pa su zbog toga radovi prekinuti." Međutim, Mašović ne može objasniti zbog čega je put prokrčen s donje strane Kazana i uza sami rub najviše litice. Upravo na tom dijelu je najteže, skoro nemoguće, prići špilji. I ni u kojem slučaju ne može biti polazna tačka za istraživanja. "E, sad ste me zadeverali. Sve je moguće", kaže Mašović.

Spomen-obilježje, tvrdi izvor Dana koji je želio zadržati anonimnost, bilo bi postavljeno u podnožju litice koja je okrenuta u pravcu Sarajeva. Tako bi i Sarajlije, koji su skoro četiri godine ubijani sa brda, gledali spomenik. "Ne, mi u Udruženju Demokratske inicijative sarajevskih Srba ne znamo ništa o tome. Vjerujte, prvi put čujemo za tako nešto od vas", kaže Dušan Šehovac, nekadašnji predsjednik ovog ilidžanskog udruženja.

"Nemam vam ja ništa reći o tome", kaže Boško Bajić, predsjednik Udruženja "Ostanak". Izbjegavši odgovor, Bajić nas je uputio na Radoslava Vuletu "iz boračkog odbora u Banjoj Luci". Sva susretljivost i raspoloženje tokom razgovora sa Vuletom prekinula se u trenutku pominjanja izgradnje spomen-obilježja. "Znate, ja nemam baš sve i potpune informacije. Istina, jesam član Predsjedništva boračke organizacije RS, ali nazovite vi mene drugi dan pa ću ja to sve skupiti. Ne bih ja da izmišljam ništa ili da napamet govorim", kategorično je završio razgovor Vuleta, zamolivši da nazovemo drugom prilikom.

Džamija za spomenik? Vrhunac manipulacije žrtvama rata iza koje stoji obična ali dobro organizovana i smišljena trgovina, tek će svjetlo dana ugledati kada se udare prvi temelji džamije Ferhadija u Banjoj Luci. Tako barem tvrdi naš izvor. "Svi se oni prave blesavi i ne znaju ništa o tome. Međutim, reći ću ti ja kako je to bilo. Kada su delegacije u Dodikovo vrijeme razgovarale o Ferhadiji, bilo je rečeno kako je Dodik protiv. Istina, nije on odmah bio za njenu izgradnju, ali, što jest - jest, nije je ni sprečavao. Međutim, problem ti je bio što su boračke organizacije zapele, a i oni iz Udruženja 'Ostanak', tražeći da se gradi spomenik na Kazanima. Kad ovi vaši mogu džamiju, što ne bi oni spomenik. Nisu oni ucjenjivali, ali su ga kao slučajno spomenuli uz konstataciju kako će vaša strana pomoći da se spomenik izgradi kada dobijete dozvolu za Ferhadiju." Naš sagovornik ide korak dalje i tvrdi kako su za to znali skoro svi u Dodikovoj vladi.

Milorad Dodik tvrdi drugačije. "Lično nisam nikada dobio takav ili sličan zahtjev", kaže bivši predsjednik Vlade RS, tražeći da mu se detaljnije pojasni gdje se uopće nalaze Kazani. "Čuo sam za Kazane. Međutim, morate znati da je taj zahtjev mogao biti proslijeđen nadležnom ministarstvu za izbjeglice ili za boračka pitanja, a ne meni direktno. Vlada nikada nije raspravljala o tome, ali kao što se to obilježava u Srebrenici, mišljenja sam da se mora obilježiti i na svim drugim mjestima, pa i na Kazanima", naglašava Dodik.

Prije tačno godinu dana u Lukavici je održan sastanak udruženja izbjeglih i raseljenih lica na nivou BiH. Pored zvaničnih državnih institucija i nevladinih organizacija koje se bave rješavanjem pitanja izbjeglih i raseljenih lica, sastanku su prisustvovali i predstavnici lokalnih udruženja. Milivoje Čavarkapa, predsjednik Udruženja izbjeglih Srba iz Lukavice, koji je tada gromoglasno najavljivao povratak Srba u Sarajevo, najavio je i rješavanje problema Kazana. "Sjećam se tog sastanka", kaže Mirhunisa Komarica-Zukić, predsjednica Saveza izbjeglih i raseljenih lica BiH. "Tada je Čavarkapa i rekao da će udruženje Lukavice nakon sanacije kuća povratnika Srba u Sarajevo morati nešto učiniti na rasvjetljavanju, a čini mi se i na obilježavanju slučaja Kazani."

Područje Kazana teritorijalno pripada sarajevskoj općini Stari Grad. U nadležnoj službi za urbanizam kažu kako pojma nemaju o izgradnji spomenika. Vildana Taso, pomoćnik načelnika općine za urbanizam, kaže kako joj "ništa ne treba objašnjavati". "Mogu vam reći da do sada nismo dobili nikakav zahtjev za izgradnju spomen-obilježja na Kazanima. I, kada me već pitate, mislim da je to suludo."

Tako od spomenika na Kazanima, za sada, nema ništa osim špekulacija i priča dobro obaviještenih izvora. Jedno je sigurno: ako se nešto i pravi - nije legalno. Naime, svi radovi na terenu moraju biti uredno prijavljeni i registrovani kod nadležne općinske službe za urbanizam. Radovi koji su se izvodili na području Kazana posljednjih godinu dana, bez obzira s kojim razlogom ili u koje svrhe, nemaju odobrenje nadležne općinske službe niti je uopće neko tražio od nje saglasnost.
Slobodanka Macanović, kći ubijenog bračnog para Komljenac
"Kome ga misle praviti?"

"Bivša vlast, da je to napravila, na taj bi način priznala da se zločin dogodio. A to nije učinila. Kako će se postaviti ova nova vlast - ja to ne znam. Ali da Srbi iz RS-a ili neko udruženje to prave sada... Stvarno ne znam kome oni misle napraviti to spomen-obilježje. Jer svi leševi koji su se nalazili na Kazanima ekshumirani su 1993. godine i sahranjeni u zajedničku grobnicu na pomoćnom stadionu Koševo. Odatle su 26. novembra 1998. ponovo ekshumirani. Februara sljedeće godine i ja sam prisustvovala identifikaciji žrtava. Ali, nažalost, nisam pronašla svoje roditelje.

Ja zaista pitam kome oni misle praviti spomen-obilježje? Sigurno nikoga od oštećenih nisu kontaktirali jer nisam ja jedina koja danas živi u Sarajevu. Tu je i otac Dragana Nikolića. Jedino spomen-obilježje koje mene kao kćerku ubijenog bračnog para Komjenac sa Bistrika interesira jeste spomen-obilježje koje ova vlast može i treba izgraditi. Jedino me to zanima, i da ova vlast jednostavno prizna da je izvršen ratni zločin. Ove konotacije sa Ferhadijom i Srebrenicom, to je van svake pameti. Kada sam bila na ekshumaciji na groblju Lav, meni je bilo jasno da su to samo političke igre bez granica. Jednostavno, želim da ostanem po strani, jer ne treba zaboraviti da nisu samo Srbi stradali na Kazanima te godine."


Arhiva Dani
200

 


početna
stranica
©Copyright Dani 2002 Sva prava zadržana
Preporučeno Microsoft Internet Explorer, 800*600 ili više, Central European Windows-1250 encoding
Sve primjedbe i prijedloge šaljite na webmaster@bhdani.com


na vrh